Kroz stranice Hamze Ridžala, putujemo ne samo geografijom, nego i duhom, od Anadolije do Nedžda, kroz priče koje šapatom odjekuju iz prošlosti. Svaka riječ otkriva tajne skrivenih svjetova i briše naslage zaborava, pretvarajući čitaoca u saputnika kroz vrijeme i prostor.
Ovo nije običan putopis; to je pjesma istorije, kulture i duhovnosti, protkana umjetničkom vizijom i toplinom ljudskog srca. Kao što dr. Alen Kalajdžija kaže: „Evlija Čelebija našeg doba“, Ridžal vodi čitaoca kroz svjetlost koju rijetko ko vidi, ali svako može osjetiti.
Za one koji žele osjetiti dah prošlih vremena i ljepotu neispričanih priča – ovo je knjiga koja oplemenjuje duh i budi čežnju za nepoznatim horizontima.
Jedna od zanimljivijih priča iz putopisa jeste i priča o seobi Bošnjaka iz Hercegovine u Palestinu, u valu masovnih migracija potaknutih dolaskom Austro-Ugarske.
U poglavlju “Dijagnoza: nostalgija”, autor piše o upoznavanju Šadija (kog od milja zove Šemso), koji je jedan od potomaka Bošnjaka Palestine.
Šemso je naučio bosanski jezik i duboko je zainteresiran i upućen u bosansku književnost.
“Mi kao Palestinci i Bosanci uvijek smo nekako izbjeglice”, kaže Šemso za putopis.
O autoru:
Rođen je 1991. godine u Žepču. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Filozofski fakultet u Sarajevu gdje je diplomirao na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i Odsjeku za komparativnu književnost. Pisao je za Preporod i Muallim a radio je kao novinar u časopisu Stav. Objavljivao je radove u stručnim časopisima poput Sarajevskih svesaka, Žive baštine, SIC-a… Pored toga, uređivao je online-platformu za kulturu Biserje i sarađivao s Algoritamom, platformom za savremenu islamsku misao. Radio je urednički posao na pripremi novih izdanja u izdavačkoj kući Dobra knjiga.
