Razgovarala: Ajla Bajrović
1. Možete li nam reći nešto više o Vašem putu stjecanja znanja? Koji su to ključni momenti koji su Vas oblikovali?
Prije svega, želim da ti se zahvalim na pozivu za razgovor i da ti iskreno čestitam na tvojim aktivnostima na društvenim mrežama i tvojoj web-stranici. To je, zaista, primjer muslimanske aktivnosti u savremeno doba, a pogotovo što to uspjevaš pored svog studiranja.
Što se tiče mog obrazovnog puta, uvijek ga volim posmatrati holistički – tj. cjelokupno – od najranijeg doba pa sve do danas. Jer sve na nas utječe, često puta više nego što mislimo. Rođen sam kao drugo od troje dijece u tradicionalnoj bošnjačkoj porodici gdje se uvijek cijenila učenost i knjiga. Naučio sam čitati prije škole (doduše crtani romani su krivi za to) a osnovnu školu sam završio u rodnom mjestu. Paralelno s tim sam išao u dva mekteba, u Liješevi i Orašcu. Potom sam upisao Medresu Osman-ef. Redžović u Visokom, koju sam, el-hamdulillah, završio u roku i kao „učenik generacije“.
Potom odlazim na kraći studij u Medinu a nakon toga završavam IPF u Zenici i FIN u Sarajevu. Magistarski i doktorski rad sam odbranio pred mentorom prof.dr. Šefikom Kurdićem na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.
2. Možete li podijeliti sa nama hadis koji je na poseban način oblikovao Vaš pogled na život, vjeru i odgoj?
U suštini, moja ljubav spram Hadisa se javila veoma rano. I iskreno, imao sam raznih perioda u svome životu gdje sam hadise posmatrao na različite načine, a samim tim i davao određene prednosti nekima od njih… Međutim, hadisi koji su nekako najviše na mene djelovali, to su uglavnom hadisi u vezi iskrenosti, nijjeta, stvari srca i sl. kao i hadisi iz oblasti „Dokaza vjerovjesništva“ i „Šemaila“… O svemu tome bih vjerovatno mogao napraviti i jednu manju zbirku hadisa.
3. Šta smatrate najvažnijom osobinom koju student islamskih nauka treba da nosi sa sobom?
Definitivno – iskrenost. Smatram da danas živimo u veoma izvještačenom svijetu. Nekako je sve previše vještačko, uključujući odnose među ljudima. I prvi uvjet za bilo kakav uspjeh na oba svijeta jeste svakako iskrenost. Druga stvar, koju bih preporučio svim studentima jeste otvorenost uma i srca za širinu islama te ogromno bogatstvo islamske civilizacije. Smatram da uskogrudnost nikako nije dobra za savremeno doba koje nam daje ogromne i razne izazove.
4. Važite za jednog od omiljenih profesora na Fakultetu – otkrijte nam u čemu je tajna? Na šta to posebno obraćate pažnju u svom odnosu prema mladima?
Iskreno, drago mi je da je tako – ali i ja uistinu volim raditi sa svojim studentima. Smatram da ne treba da bude pretjeranog akademizma u našim odnosima. Svoje studente posmatram kao izuzetne osobe od kojih je svaka posebna na svoj način. Uvijek se sjetim koliko je meni značilo kada je neki nastavnik ili profesor imao sluha za moja pitanja i nedoumice, strahove i nerazumijevanja… Smatram da nam treba još više tog toplog bratskog odnosa čak i u našim, islamskim, odgojno-obrazovnim institucijama. Jer mi kao profesori smo tu zbog vas – a nikako suprotno! I još jedna stvar koja me ispunjava u tom kontekstu, jeste da sam ponosan što mogu reći da sam prije svega prijatelj svojih studenata i to prijateljstvo često traje i nakon njihovog uspješnog diplomiranja, jer šta smo postigli ako ne ostanemo u dobrim odnosima i nakon njihovog studiranja?
5. Često se bavite društvenim pitanjima, možete li podijeliti sa nama zašto smatrate te teme važnim?
Da, smatram da je iznimno važno da budemo na društvenim mrežama ali ne samo kao konzumenti nego kao kreatori sadržaja koji se tamo nude. Na taj način, dajemo alternativu mnogim mladim insanima koji treže sebe i svoj ovodunjalučki put. S tim u vezi pokušavam da se bavim svim aktuelnim pitanjima s kojima se muslimani općenito, a Bošnjaci posebno suočavaju u ovo vrijeme. U posljednje vrijeme, sebi sam postavio jedan izazov: a to je da ću svaki dan snimiti kratko predavanje (desetak minuta) i objaviti ga na YouTube platformi te potom podijeliti na drugim mrežama. Evo, za sada mi to, hvala Allahu uspjeva. A rezulteti su i više nego zadovoljavajući, el-hamdulillah!
6. Kako pristupate interpretaciji klasičnih tekstova u savremenom kontekstu?
Kontekstualizacija hadisa je iznimno važna u našem dobu. Zajedno sa kur’anskim ajetima, hadisima trebamo pristupiti uz primjenu klasičnih pravila razumijevanja i tumačenja ali uz otvorenost spram novih tokova, izazova i sl. Naprimjer, nije dovoljno samo kazati da je poslovanje sa kamatom haram. Moramo se suočiti sa činjenicom kartičnog poslovanja, bankarskog sistema i sl. – a bez čega je danas nezamislivo raditi i poslovati.
7. Šta Vas je potaklo da napišete knjigu „Terminologija hadisa“ i kome je primarno namijenjena?
Terminologija hadisa je udžbenik za istoimeni predmet na Odsjeku za arapski jezik i književnost. Naime, primjetio sam da nam fali mnogo udžbenika koji na savremen način predstavljaju neke klasične teme – kao što je ova – „Terminologija hadisa“ koja je jedna od najvažnijih hadiskih disciplina. Zbog toga sam dugo radio na ovome udžbeniku te će on biti i literatura i udžbenik i za studente koji izučavaju „Osnove hadisa“ na Odsjeku na islamsku vjeronauku, pored vas koji ste na Arapskom jeziku. U nekoj sljedećoj štampi, možda ovo djelo prilagodimo i široj čitalačkoj publici, jer definitivno nam treba više znanja iz razumijevanja Hadisa i hadiskih znanosti.
Iz pera studenta…
Posebno svjedočanstvo o profesoru Haliloviću kao pedagogu koji istinski poštuje svoje studente jeste i jedno lično iskustvo koje rado izdvajam.
Naime, medu studentima mi je ukazao povjerenje tako što mi je svoju knjigu dao na čitanje prije samog objavljivanja, želeći čuti moje mišljenje i doživljaj teksta. Nakon što sam knjigu pročitala, poklonila sam mu crtež s naslovom knjige i njegovim Imenom ispisanim arapskom kaligrafijom, isključivo kao uspomenu i znak zahvalnosti. Međutim, profesor me je u tom trenutku potpuno iznenadio, zaustavio je proces štampanja kako bi taj rad bio uvršten kao naslovnica knjige, a mene je, bez mog znanja, potpisao kao dizajnera naslovnice.
Taj gest ne govori samo o njegovoj otvorenosti i velikodušnosti, već i o dubokom uvažavanju studentskog truda, talenta i mišljenja, što ga čini izuzetnim profesorom i čovjekom.
8. Šta biste voljeli da ljudi shvate o hadisu, a što se danas često zanemaruje?
Hadis je esencija islama. To je praktično objašnjenje svih islamskih propisa. Bez poznavanja i priznavanja hadisa, skoro da je nemoguće biti muslimanom u savremenom dobu. Strah me je da se u posljednje vrijeme vrše razne hajke i borbe protiv Hadisa i Sunneta općenito i to u vidu raznih pretjeranih tumačenja i pokreta ali i sve glasnijih napada na Sunnet u vidu zahtjeva za njegovo odbacivanje i sl. Hadis nam daje jednu širinu koja nam je izuzetno potrebna za savremeno doba jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stvari radio na različite načine i to upravo zbog toga što će to ostati zabilježeno kao dijelovi njegovog živog Sunneta. Također, studentima stalno ukazujem na opasnost selektivnog i izoliranog tumačenja pojedinačnih hadisa, koji, ako se ne shvate u kontekstu drugih hadisa ili ajeta ili konteksta dešavanja u to vrijeme, mogu da se pogrešno razumiju te navedu na stranputice ili odstupanja od glavnine muslimana koje čini Ehli-sunnet vel-džema’at.
9. Kako običan čovjek može graditi blisku vezu sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u svakodnevnom životu?
Slijeđenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je naredba koja nam je došla u mnogim ajetima ali brojnim hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, ja se, prije svega, zalažem za razvijanje ljubavi spram Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i to kroz ljubav spram njega i njegove porodice, njegovih ashaba, njegovog Sunneta, i svega onoga što nam je došlo preko njega. U tom pogledu, svakako je korisno što više donositi salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem , te to učiniti svojim stalnim dijelom virda. Drugi način, koji toplo preporučujem jeste da u mnogim životnim situacijama sebi postavimo pitanje: „Kako bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem reagovao da je na mome mjestu?“ Jedna od najvećih pohvala koju sam ikada čuo je bila: „Da te Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, vidi, bio bi ponosan na tebe!“ Zbog toga, lično smatram da ne treba davati akcenat na hadise koji govore o nekim specifičnim ibadetima i sl. nego na one koji nas savjetuju na dobrotu, iskrenost, istinoljubivost, pažnju spram drugih, pomaganje i sl. jer je to suština njegovog Sunneta.
10. Vaša predavanja promovišu jedinstvo muslimana i čak kada govorite o razlikama, problematici uvijek pristupate s posebnom pažljivošću i poštovanjem – zašto je to važno?
Sloga je jedan od najvećih imperativa islama. Tome nas je učio Allahov Poslanik, s.a.v.s., i to je također sastavnim dijelom njegovog sunneta. Jedinstvo Ummeta je kur’anski imperativ s kojim se mnogi ljudi, nažalost, danas izigravaju. Tako neki smatraju da je jedinstvo ono što oni smatraju i rade i da se svi drugi i drugačiji trebaju tome povinovati i prikloniti. To je svakako pogrešno. Što se tiče razlika, treba da shvatimo da su one često puta najnormalnija stvar. Tako smo svi mi različiti kao ljudi, imamo različita iskustva, znanja i sl. Zbog toga je prirodno da se razlikujemo i u određenim shvatanjima i praksama. Tako su i ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., shvatali svoje različitosti u pogledu određenih stvari a Poslanik, s.a.v.s., ih nije ukorio u vezi toga. Naprimjer, Poslanik, a.s., decidno naređuje da se ikindija klanja kod tog i tog mjesta, međutim kada su jedni vidjeli da će im proći ikindija oni su klanjali a drugi su propustili namasko vrijeme i klanjali kasnije. Poslanik, s.a.v.s., nikoga nije ukorio zbog svog stava i mišljenja. Drugi primjer je različito učenje određenih ajeta – a radilo se o različitim kiraetima, gdje je Poslanik, s.a.v.s., odobrio i jedno i drugo. Treći primjer mogu biti razne riječi unutar Kur’ana, koje još ashabi razumijevaju na različite načine a samim tim ih tumače na različit način te na osnovu toga dobijamo drugačija pravna mišljenja npr. u vezi tumačenja riječi „quruu’“ a u vezi rastave braka i sl. Naravno da je Gospodar znao da će se ljudi u ovome razilaziti, ali je sve to potpuno normalno i nešto što nas obogaćuje a nikako suprotno. S druge strane, kada posmatramo četiri pravne škole te njihove metodologije tumačenja, vidimo da je to definitivno blagodat islamske civilizacije i svaki pokušaj da se sve to unifica bi bio, u najmanju ruku – pogrešan!
11. Koje biste tri duhovne navike preporučili svakome ko želi da učvrsti vezu s Allahom?
Hvala ti posebno na ovome pitanju. Naime, smatram da se duhovnost u savremenom dobu poprilično pogrešno razumijeva među nama. Imamo one koji u potpunosti zapostavljaju duhovnost a daju akcenat na formalizam i izgled ali imamo i one koji se pozivaju na duhovnost, govore o duhovnosti, ali tu istu duhovnost – jednostavno ne vidimo u njihovim životima! Bez ikakve sumnje, duša je ta koja se vraća Uzvišenom Stvoritelju i zbog toga je najvažnije da se ta duša očisti i približi svome Izvoru dok je još na ovome, testnom svijetu. A prakse koje bih savjetovao svima, a prije svih drugih – samome sebi, jesu da se držimo zikrova koji su nam propisani, te posebno da sebi odredimo neki oblik zikra ili ibadeta u kojem posebno uživamo, te da ga svaki dan radimo. Makar to bile jednostavne stvari kao što su učenje Kur’ana, jutarnji i večernji zikr i sl. Unutar zikra svakako preporučujem da se prvo uči istigfar, potom da se uče hamd-zikrovi a nakon toga salavati na Poslanika, s.a.v.s. Sljedeća stvar koju preporučujem i sebi i svima drugima jeste – lijepo ponašanje spram svih! To je iznimno važno za našu duhovnost. To nam je najpotrebniji vid sadake u savremenom dobu! I treća stvar koju bih svakako preporučio jeste da budemo uvijek spremni da pomažemo drugima – bez obzira o kome se radi i na koji način! Jer, pomažući drugima – u suštini pomažemo samim sebi!
12. Koje knjige biste toplo preporučili za kućne biblioteke naših čitatelja?
Pa iskreno, nikada ne bih davao nekome konkretne nazive knjiga koje baš treba da ima kod sebe, jer trebamo razumjeti da ljudi imaju različite želje, pristupe, ukuse i sl. Moj generalni savjet bi bio – a on se posebno odnosi na mlade ljude, da što više čitaju! Jer čitanje je aktivnost koja je iznimno korisna za naš mozak ali i našu dušu. Ono nas obogaćuje na najrazličitije načine! Naučnici sve više otkrivaju koristi od čitanja (knjiga – i ne govorim o statusima na društvenim mrežama!) i to nam treba biti posebno drago jer Kur’an i Sunnet nas na toliko mjesta pozivaju na razmišljanje, posmatranje, učenje, čitanje i sl. Pored islamske i stručne literature, npr. ja sam ljubitelj Borhesa, Tolkina…
12. Kada biste morali izdvojiti jednu poruku koju želite da čitatelji ponesu — šta bi to bilo?
To je vjerovatno najteže pitanje, i to baš za kraj. Iskreno, savjetujem svima da što više budu iskreni i originalni te da cijene sebe i svoje vrijeme na ovome svijetu. Shvatimo da smo svi unikatni i da ćemo kao takvi biti i proživljeni!
